u narednih mjesec dana odaberu točku nastupa, dali ih prate župni pjevači, kratko i sažeto opišu tradiciju čuvanja Kristova groba u župi (koje će čitati glavni voditelj) te sa točnim vremenom sve dostave glavnom koordinatoru Luki Lipiću. Isti

jezera Vlaška. Povorku su predvodile Loborske mažoretkinje i Glazbari Lobor a iza njih 31 pristigla skupina Čuvara Kristova groba iz cijele Hrvatske i skupina iz susjedne BiHa: Vareš. Predvođeni Nikšom Žderićem Nokom i Markom

Kaštel Stari koji su počeli sa radom prije 6 godina preko stogodišnjih tradicija do Lobora u kojem tradicija čuvanja Kristova Groba seže u daleku 1542. godinu. Ponosno prikazujući svoje običaje svaka je skupina davala naglasak na svoju posebnost,

svaka skupina u petominutnom prikazanju predstavila dio svojih uskršnjih običaja vezanih za padanje žudija / čuvara Kristova groba . Negdje sredinom programa počela je i malo jača kišica koja je rastjerala dio gledateljstva što ipak nije umanjilo

festivalu žudija, koji se ove godine održao na kninskoj Tvrđavi pod geslom Ljubite jedni druge. Više od 400 čuvara Kristova groba u pratnji pučkih crkvenih pjevača okupilo se ispred kninske crkve svetoga Ante, te su se uputili glavnom ulicom do

je na Uskrsni ponedjeljak 25. travnja u Tisnom na otoku Murteru. Tijekom cijelog dana kroz bogati program Čuvari Kristova groba njih preko osamsto iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine pokazali su vlastite običaje u tradiciju čuvanja Kristova groba.

Kristova groba njih preko osamsto iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine pokazali su vlastite običaje u tradiciju čuvanja Kristova groba .

Kristova groba. Kristova groba su u narodnim drugdje su u mornarskim odorama dok su većinom u odorama rimskih vojnika. Najstarije žudije su iz

običaj njeguju žene. Pojedine župe obnavljaju svoje običaje poput Knina gdje se nakon 70 godina obnovio običaj Čuvara Kristova groba . Na festivalu sudjeluje i jedina skupina Čuvara iz BiH, iz Vareša od 2007. godine. Festival svake godine privlači sve

sve više sudionika i može se očekivati da će za koju godinu na festivalu biti sve župe koje njeguju običaje Čuvara Kristova groba iz Hrvatske, kazao je Strikoman.

Čuvara Kristova groba iz Hrvatske, kazao je Strikoman. Kristova groba čime se doprinosi kulturnoj i turističkoj promidžbi Dalmacije i Hrvatske. Festival nije natjecateljskog duha i u

replika statue, kazao je Strikoman. Kristova groba pod vodstvom harambaše i jedinog vatrogasca preživjelog u Kornatskoj tragediji, Frane Lučića. Posebna je čast biti

Tisnom mogu ugostiti ovakav veličanstveni skup »- kazao je Lučić nakon obavljene smotre. Kristova groba njeguje duže od 150 godina godina bez prekida. Na Veliki četvrtak čuvari glume apostole, te im na misi svećenik pere

su tijela umrlih vladara. Ostaci bosiljka nađeni su i u piramidama. Stari su Grci vjerovali da je nakon uskrsnuća oko Kristova groba nađen i bosiljak, stoga se i danas u nekim grčkim pravoslavnim crkvama bosiljak upotrebljava u pripremanju svete

tu prigodu postavljen u crkvi. U nekim župama čuvari su odjeveni u mornarske odore te u narodnu nošnju. Običaj čuvanja Kristova groba stigao je iz Italije a s njime i naziv "žudije ". Svaka župa ima svoje običaje, no zajedničko svima je da u trenutku kad